• Početna
• Hamajlija
• Sihr
• Urok
• Džini
• Lijek
• Dove
• Download
• Kontakt
  • Lokacija

"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, ja sam sigurno blizu, odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli." (Al-Baqara, 186)

DOVA (a. du'a') = "poziv (Bogu)", "molba", "molitva".

Kako prva kur'anska sura predstavlja uobičajenu muslimansku molitvu, ona se obično zove surat ad-du'a'. Postoje i mnogi drugi oblici molitvi za razne svrhe, koje su katalogizirane pod nazivima du'a' ili hizb.

Islamsko stajalište u pogledu dove, njene djelotvornosti i valjanosti kao sredstva za traženje potrebe je identično kod svih islamskih učenjaka.

Tirmizi u svom Sunenu bilježi predanje Ubade bin Samita, r.a., koji prenosi da je Muhammed (ص), rekao:

"Ne postoji ni jedan vjernik na zemaljskoj kugli koji zamoli Allaha, dž.š., za nešto, a da mu dova ne bude uslišana, ili mu zbog nje Allah, dž.š., ne otkloni neko zlo, ukoliko ne moli za nešto što je haram (grijeh) ili za prekidanje rodbinskih veza." Neki čovjek reče: "Onda ćemo što više učiti dove", a Allahov Poslanik (ص), reče mu: "Allah, dž.š., dat će i više od toga što molite." (1)

Tirmizi kaže: "Ovaj hadis je hasenun-sahih." Bilježi ga i Hakim Abu Abdullah u svom Mustedreku ales-sahihajni, a to predanje prenosi Abu Seid el-Hudri, r.a., i dodaje: "...ili će mu zbog te dove dati neku nagradu." (2)

Buhari i Muslim u svojim Sahihima bilježe predanje Abu Hurejre, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik (ص) rekao:

"Svakome od vas bit će uslišana dova ukoliko ne bude požurivao govoreći: ´Molio sam, ali mi dova nije primljena.´" (3)

 

1.) Hadis je nevjerodostojan. Bilježi ga Tirmizi u poglavlju o dovama pod naslovom "Iščekivanje izbavljenja iz nevolje" (5/566/3573), od Abdullaha bin Abdurahmana, od Muhammeda bin Jusufa, od Ibn Sevbana, od njegovog oca, od Mekhula, od Džubejra bin Nufejra, od Ubade bin Samita, r.a. Tirmizi kaže: "Ovaj hadis je sahih-garib kada ga prenosi ovaj lanac prenosilaca." Ibn Sevban je Abdurahman bin Sabit bin Sevban el-Anesi, koga više učenjaka ocjenjuje nepouzdanim. Ahmed kaže: "Njegova su predanja neispravna." Salih bin Muhammed kaže: "Učenjaci smatraju da su predanja koja on prenosi od svog oca, a on od Mekhula neispravna." Jedino ga Ibn Hibban ocjenjuje pouzdanim, međutim, ispravno je da on nije pouzdan. A Allah dž.š., najbolje zna.

2.) Bilježi ga Hakim u Mustedreku (1/493) i kaže: "Lanac prenosilaca ovog hadisa jeste pouzdan, ali ga ni Buhari ni Muslim ne bilježe od Alije bin Alije er-Rifaija, od Ebu Nasra Ahmeda bin Sehla, od Muhammeda bin Hubejba, El-Hafiza, od Alije bin el-Dža'da, od Alije bin Alije er-Rifaija, od Ebu Abdullaha Muhammeda bin Ebu Hišama, od Alije bin Alije, od Ebu Mutevekkila, od Ebu Seida. Alija bin Alija jeste pouzdan i slušao je hadise od Ebu Mutevekkila, kao što tvrdi Buhari u djelu Tarihul-kebir, a Ebu Mutevekkil je slušao hadise od Ebu Seida.

3.) Hadis je vjerodostojan. Bilježi ga Buhari u poglavlju o dovama pod naslovom "Dova će biti primljena ukoliko onaj koji je uči ne požuruje." (11/145/6340, Fethul-Bari), Muslim u poglavlju o zikru, dovama i traženju oprosta pod naslovom "Dova vjernika biva primljena ukoliko ne požuruje i kaže: ´Molio sam ali mi dova nije primljena.´" (6/17/51, En-Nevevi)